Pobijedite dječje alergije

alergija

 

Alergija Mnoga djeca od najranije dobi pokazuju osjetljivost ka mnogim alergenima naročito onim koji “lebde” u vazduhu. Rezultat te osjetljivosti roditeljima je vrlo poznat. Bronhije određenog broja djece su preosjetljive na izvjesne čimbenike iz okoliša. Izlaganje tim pokretačima dovodi do sužavanja dišnih puteva uslijed grčenja glatkih misića koji okružuju dišne puteve pa tako dolazi do otoka zida bronha i otežanog disanja. Što učiniti i kako pomoći djetetu?

Alergija, astma ili nešto treće? Prema postojecim epidemiološkim podacima više od sto milijuna ljudi na svijetu boluje od astme i ne očekuje da se u bliskoj budućnosti taj broj smanji. Ako jedan od roditelja ima astmu, šansa da dijete dobije bolest iznosi 1:4. Ako oba roditelja imaju astmu jedno od dvoje djece također će je imati. U pojavi astme nasljedni faktor je veoma značajan pošto je otkriveno više gena odgovornih za nastanak bolesti. Pored unutarnjih (genetskih) faktora pojavi bolesti doprinose i faktori sredine (vanjski) u kojoj čovjek živi. Može se naslijediti atopiska konstitucija tj.tendencija pojave alergijskih manifestacija koje postoje u većini djece s astmom ali to ne znači da će dijete biti alergično na iste alergene kao i njihovi roditelji. Naprimer ako majka ima peludnu hunjavicu njeno dijete može biti alergično na životinjske dlake i sl. Ako su roditelji pušači povećava se rizik za dijete. Kod 20-25 % djece oboljele od astme bar jedan roditelj je pušač. Također, prijevremeno rođenje bebe može oštetiti njena pluća što povećava osjetljivost za nastanak astme. Postojanje alergija kao što su peludna hunjavica, alergija na hranu ili ekcem u ranoj dobi obično prije treće godine predstavljaju jednako važne čimbenike rizika. Slično je i sa teškim virusnim infekcijama u najsitnijim dišnim putevima one se obično javljaju kod djece mlađe od dvije godine.

al

Tijekom prve dvije do tri godine života dijete može imati napade odežanog disanja ali ne kao reakciju na alergen već samo onda kada ima prehladu. Mada je ova pojava najizraženija tijekom prve tri godine života može se zadržati kao faktor otežanog disanja iu starijem uzrastu. Nije lako biti roditelj malog djeteta koje se guši svaki put kada se prehladi ali mu je ipak moguće pomoći. Ako je nazeb prouzrokovan bakterijom tada se liječi antibioticima. Međutim većina prehlada je virusnog porijekla i tada antibiotici ne pomažu. Ali postoji rješenje! Pošto su mala djeca prilično osjetljiva na mnoge sastojke lijekova koji se koriste za ublažavanje napada otežanog disanja pametnije je pribjeći nekoj od neškodljivih metoda. Jedna od njih je svakako akupunktura. Potražite savjet pedijatra.