Kašalj kod djece

Kašalj

 

Kašalj je česta pojava kod djece i predstavlja simptom neke infekcije, najčešće prehlade ali može značiti i ozbiljniji poremećaj, posebno ako dijete teško diše. Uobičajeni tretmani uključuju uporabu ovlaživača zraka eliminiranje duhanskog dima i izloženosti drugim iritantima, krtakotrajno korištenje preparata koji ublažavaju kašalj ukoliko dijete nema problema s disanjem (posebno ako kašalj prekida san).
– Alergijski rinitis (peludna groznica) se odlikuje kašljanjem plus curenjem nosa, kongestija, kihanjem, svrbežom očiju ili vodnjikavim očima. Može biti sezonski.
– Astma: djeca koja imaju astmu često kašlju ili hriplju za vrijeme ili poslije igre ili bilo koje fizičke aktivnosti. Također izloženost hladnom zraku zna biti pokretač kašlja koji je noću suh i neproduktivan.
– Bronhiolitis: virusna infekcija koja uzrokuje hripanje, kašljanje, otežano disanje , posebno kod male djece. Obično nastaje nakon nekoliko dana pošto je dijete pokazalo prve simptome prehlade.
– Bronhitis: virusna bolest koja počinje curenjem nosa i kašljanjem, koje se vidno pogorša kroz tri, četiri dana i tada dijete razvija čest, neproduktivan, suh kašalj i kašljucanje. On će nastaviti pogoršavati i može postati produktivan. Djetetu će se pojaviti niska temperatura a razina energije će se znatno smanjiti. Simptomi se znatno popravljaju u narednih pet do deset dana. Bitno je napomenuti da bolesti uzrokovane virusima se ne mogu liječiti antibioticima jer ne reagiraju na iste.
– varijanta astme: ovo je oblik astme gdje djeca kašlju ali ne hriplju. Imaju neproduktivan kašalj koji se pogoršava noću, uslijed vježbanja ili izloženosti hladnom zraku, može biti sezonski a stanje se poboljšava pomoću bronhodilatora, koji se inače koriste za tretiranje astme.
– Gušobolja izaziva virus a kašalj koji se pritom javlja dosta podsjeća na lavež . Obično počinje sredinom noći, posebno kod mlađe djece i može prouzročiti otežano disanje.
– Cistična fibroza: djeca mogu imati kroničan kašalj, česte infekcije, slab rast i masnu stolicu jako neugodnog mirisa.
– Udisanje ili gutanje stranog tijela:  nastaje pošto se zagrcnu nečim (hranom, vodom, itd.) Ultrazvukom se mogu otkriti metalni predmeti što je jako bitno jer na taj način (kada dijete udiše i izdiše) se može vidjeti da li u respiratornim putevima postoji neki predmet. Nekada je potrebno da specijalist pregleda dušnik kako bi vidio da li nešto postoji u njemu. Odmah nazovite hitnu pomoć ukoliko se dijete davi i ne može disati.
– Iritacija: djeca kašlju ako su im dišni putevi izloženi iritantima, posebno duhanskom dimu, smogu, jakim mirisima itd.
– Upala pluća može izazvati produktivan kašalj i oteženo disanje.
– Psihogeni : kronični suh kašalj, kašljucanje koje prerasta u naviku, posebno kod adolescenata koji su izloženi velikom stresu. On prestaje tijekom sna. Kratkotrajno korištenje preparata koji ublažavaju isti može prekinuti naviku.
– Refluks: kod djece koja imaju teži oblik gastroezofagealnog refluksa, čak i pljuvanje može pokrenuti kašalj ili krkljanje.
– Upala sinusa: simptomi su: curenje nosa (sekret zelene ili žute boje) koje traje dulje od 10 do 14 dana, koji može biti produktivan a tu su i bolovi mišića lica, groznica i zadah iz usta.
– Infekcija gornjeg dijela respiratornog trakta: običnu prehladu prati curenje nosa (sekret može biti zelene ili žute boje), kašalj, temperatura a traje oko deset dana.
– Ostale infekcije: tuberkuloza (temperatura danju, noćno znojenje, gubitak kilograma), hripavac ( magareći kašalj ), mikoplazma …