Poklade-prijelazno razdoblje između zime i proljeća

Poklade-prijelazno razdoblje između zime i proljeća

Poklade su običaj u kojem se prepliću vjerski, kršćanski i poganski elementi koji su se na različite načine mijenjali kroz vrijeme. Vjerski običajni obredi pogana  bili su vezani uz prirodne mijene kroz godinu. U proljeće se priroda budi i počinju radovi u poljima i vinogradima pa se uz to vezao obred nošenja strašnih maski jer se vjerovalo one uz pjevanje i žrtvene darove pomažu iz zemlje istjerati zle duhove.

Poklade su pomična svetkovina promjenjive dužine trajanja. Ta se nestalnost vezuje uz kršćanski blagdan Uskrs, koji je i sam pomični blagdan te ga kršćani ne slave svake godine istoga datuma. Usklađivanje datuma Uskrsa u povijesti kršćanstva vezuje se uz problem usklađivanja mjesečeve i sunčeve godine. Krist je razapet 13. dana mjeseca nisana po židovskom lunarnom kalendaru. Isprva se Uskrs slavio zajedno sa židovskom Pashom 14. nisana, ali je nakon prihvaćanja julijanske reforme kalendara Uskrs pomaknut na nedjelju, jer je i Krist uskrsnuo u nedjelju 15. nisana. Nakon niza pregovaranja kroz stoljeća, u Niceji je na crkvenom saboru 325. godine određeno da Uskrs pada u prvu nedjelju iza uštapa nakon proljetne ravnodnevnice, a to može biti između 22. ožujka i 25. travnja. Nedjelja, ponedjeljak i utorak prije Čiste Srijede ili Pepelnice najvažniji su dani poklada u našoj zemlji. Sam početak poklada različit je u hrvatskim krajevima. Negdje maskiranja započinju odmah nakon 6. siječnja, blagdana Sveta tri kralja, dok u nekim krajevima započinju na dan sv. Antuna, 17. siječnja ili na Svijećnicu, 2. veljače. Maskiranje najčešće  traje do 10.veljače.

lude-maskare-u-dakovu-proglasena-busarska-republika[1]

Poklade su vrijeme u kojem se održavaju kostimirani plesovi i povorke maškara. U razdoblju između Nove godine i uskrskog posta ljudi se maskiraju i dozvoljene su svakakve ludorije, a karnevalske povorke i fašnički pohodi sadržavaju pradavna vjerovanja i ritualne radnje koje su se činile da bi se zadovoljile mitske sile i osigurala ljetina.

 

Uz naziv poklade u Hrvatskoj se, ovisno o regiji to vrijeme naziva još i karneval, mesopust ili fašnik. Ti su nazivi većinom izvedeni iz riječi čije se značenje vezuje uz uzimanje nemesnih i nemasnih jela, takozvanih posnih jela, ali se isto tako korijeni starih riječi vezuju i uz plodnost. U većini hrvatskih krajeva pokladno ludovanje najčešće završava obrednim vješanjem pokladne lutke koja simbolizira sve nedaće i zlo iz prethodne godine. S njezinim nestankom može se ući u novo razdoblje.