Pretilost kod djece

pretilost

Pretilost je najčešći prehrambeni poremećaj kod djece i adolescenata.

Europska podružnica Svjetske zdravstvene organizacije je dala preliminarne rezultate koji pokazuju da 24 posto djece starosti od 6-9 godina imaju prekomjernu težinu ili je pretilo. Pretilost u djetinjstvu i adolescenciji daje predispoziciju za inzulinsku rezistenciju i dijabetes tipa 2, hipertenziju, hiperlipidemiju, bolesti jetre i bubrega, kao i reproduktivnu disfunkciju. To stanje također povećavaju rizik od pretilosti u odrasloj dobi i sklonost kardiovaskularnim bolestima.

Pretilost kod djece je složeni poremećaj. Njegova učestalost je značajno u porastu posljednjih nekoliko godina te mnogi smatraju da je glavni zdravstveni problem razvijenog svijeta. Ispitivanja  pokazuju da je učestalost pretilosti u porastu u svim dobnim skupinama, kod djece, u oba spola. Mnogi faktori, uključujući i genetiku, okoliš, metabolizam, životni stil i prehrambene navike,  igraju ulogu u razvoju pretilosti.

djeca1

Djeca i adolescenti  čija je težina definirana kao prekomjerna će prema istraživanjima vrlo vjerojatno zadržati taj status i u odrasloj dobi. BMI je jedan od načina mjerenja tjelesne mase, iako nesavršen. Izračunava se na način da se težina (kg) podijeli s visinom (m2). Normalne vrijednosti BMI razlikuju se ovisno o  dobi, spolu i statusu puberteta. Nakon što se indeks tjelesne mase izračuna za djecu i mlade, njegova brojčana vrijednost označava se na CDC BMI grafikonu rasta za dob (za djevojčice ili dječake) da bi postigao percentilni rang. Smatra se da se pretilima mogu smatrati djeca i adolescenti ako je BMI veći od 85. ili 95. percentila  ili ako prelazi 30 kg/m2 u bilo kojoj dobi. Tokom djetinjstva i adolescencije, višak masnoća se akumulira kada ukupni energetski unosa premašuje ukupnu energetsku potrošnju. Ta neravnoteža može dovesti do pretjeranog energetskog unosa i / ili smanjene potrošnje energije, ovo drugo je obično posljedica sjedilačkog način života. Ovo je osobito povezano s pretjeranim gledanjem televizije, prekomjernom uporabom računala i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Tijelo nagomilava mast povećanjem broja i obujma masnih stanica. To je važno za kontrolu dječje pretilosti jer se masne stanice stvaraju uglavnom u dječjem uzrastu. Jedno istraživanje je pokazalo da  je nedostatak adekvatnog vremena spavanja kod male djece povezan s povećanim BMI.

djeca2

Biti aktivan je važno ne samo za dječje fizičko zdravlje i kondiciju, nego i njihovo mentalno zdravlje i uspjeh u školi. Osim toga, uspostavlja obrazac zdravog ponašanja i u odrasloj dobi. Osim aktivnosti i promjene loših prehrambenih navika, stvaramo okruženje koje potiče tjelesnu aktivnost i ima široke zdravstvene beneficije. Svjetska zdravstvena organizacija ukazuje na to da više od 10% svog ukupnih dnevnih kalorija dolaze iz rafiniranog šećera. Zaslađena bezalkoholna pića, kolači, keksi, bomboni, sirupi, džemovi, želei i preslatke žitarice za doručak su izvori rafiniranih šećera kojima svakodnevno hranimo svoju djecu. Međutim, postoje i skriveni šećeri u drugim namirnicama kao što su  mliječni proizvodi (voćni jogurti), instant pahuljice i voćni sokovi koji najčešće imaju dodane šećere.  Dva najčešća oblika “nezdravih šećera” su stolni šećer i visoko koncentrirani kukuruzni škrob, koji se često dodaju gotovim jelima, gaziranim i negaziranim pićima i umacima. Zamijenite kolače i torte sa svježim i suhim voćem i orašastim plodovima, a umjesto gaziranih sokova djetetu nudite vodu ili svježe iscijeđene sokove. Ukoliko Vaše dijete voli voćne jogurte možete ih napraviti samostalno dodajući svježe voće u jogurt. Prirodni šećeri, koji dolaze iz voća i povrća, zdravi su za organizam u umjerenim količinama.

djeca3

Greške koje rade roditelji su poticanje dojenčadi koja se hrani na bočicu da je uvijek iskape. Ako je dijete prestalo jesti, znači da mu je dovoljno. Isto vrijedi za stariju djecu: nemojte od njega zahtijevati da pojede sve do posljednje žlice. Takvim ćete svakodnevnim pritiskom samo naviknuti dijete da se prejeda. U kući nemojte držati grickalice i sličnu hranu. Umjesto tri, ponudite djetetu četiri, pet manjih obroka. Time će te izbjeći pad razine šećera u krvi i dijete neće imati potrebu za slatkišima. Budite uporni i ponudite pravu hranu u pravoj količini i trud će se isplatiti.

 

Što je nezdravo i sadrži puno kalorija Zdrava zamjena
Čips Kokice ili sušene jabuke
Bomboni Sušeno voće (grožđice, brusnice), orašasti plodovi  ili sjemenke (suncokreta, buće)
Čokolada Rogač
Šećer Med
Keksi Svježe voće i povrće izrezano na štapiće
Gazirani sokovi Frape od voća kojeg možete raditi od mlijeka, svježe iscjeđenog soka ili jogurta i dodati mu sezonsko ili smrznuto voće
Žitne pahuljice Zobena kaša s voćem
Kečap od rajčice Izmiksano kuhano povrće koje ste po želji začinite
Bijela tjestenina i riža Integralna tjestenina, ječam, heljda, proso. Probajte umjesto tjesta u juhu od rajčice ukuhati heljdu
Pomfri Pire od krumpira, mrkve, celera, graška, buće. Ovisno koje povrće dodajete pire mjenja boju (zelena, narančasta, bijela)