Rak dojke i preventiva

 

Broj žena oboljelih od raka dojke u našoj je zemlji u alarmantnom porastu. Iako ta bolest ne znači smrtnu presudu ako se otkrije rano, saznajte što sve možete poduzeti da vam se ne dogodi.

Kada i koliko često kontrolirati grudi? Vrijeme da počnete razmišljati o zdravlju dojki je oko 27. godine života, kad bi bilo dobro krenuti na redovite godišnje specijalističke preglede (s ultrazvukom).

Poslije četrdesete godišnji pregled s ultrazvukom obavezan je, a mamografiju bi trebalo obaviti jednom u dvije godine. Ako primate nadomjesnu hormonsku terapiju, morate se pregledati (uz ultrazvuk) svakih šest mjeseci.

Faktori rizika

1. Životna dob: Oko 75 posto svih slučajeva raka dojke događa se ženama starijim od 50 godina. Ova je bolest neuobičajena kod žena mlađih od 35 godina te vrlo rijetka kod djevojaka mlađih od 25.

2. Nasljedni faktor: Rizik je veći kod žena kojima je majka, sestra, baka ili kćer mlađa od 45 godina oboljela od raka.

3. Rana prva menstruacija: Žene koje su prvu menstruaciju imale prije 12. godine.

4. Kasna menopauza: Ako je menopauza počela poslije 55. godine.

5. Kasna prva trudnoća i nedojenje: Ako niste rodili ili ste donijeli na svijet prvo dijete poslije 30. godine.

6. Stres: Rastava, gubitak roditelja ili djeteta.

7. Neke hormonske terapije

Kojem liječniku na pregled?

Prvi liječnik kojem se treba obratiti za pregled dojki je ginekolog. Nakon pregleda, ako procijeni da je potrebno, on će vas uputiti na mamografiju ili/i specijalistu za dojku. Uputiti vas može i liječnik opće prakse.

Kako će vas pregledati? 

Liječnik će vam pomno pregledati dojke, ali i pazuh i područje iznad ključne kosti da utvrdi jesu li limfni čvorovi povećani. Pregledat će i kožu dojke i bradavice, ne bi li otkrio kakav znak bolesti. Iscjedak iz dojke, ako nije sukrvav, obično nije povezan s rakom, posebice ako se javlja u obje dojke.

Postoje li posebni specijalisti za mamografiju?

U Hrvatskoj je riječ o subspecijalizaciji. Dakle, liječnik može postati specijalist za mamografiju.

Je li mamografija nužna?

Mamografija, rendgenska slika dojke, mnogim je ženama neugodna jer se tom prilikom dojke malo pritišću. Međutim, ova je pretraga i danas kao i nekad nezamjenjiva. Samo pomoću nje mogu se pravovremeno otkriti ovapnjenja mliječnih žlijezda. Ako nalazi nisu jasni, treba ustrajati na daljnjim pretragama. Kod pozitivnog nalaza valja se svakako posavjetovati i s drugim specijalistom.

Nije li ultrazvuk dovoljan za dijagnozu?

Ultrazvuk (sonografija) ne pruža, na žalost, sigurnu dijagnozu jer se pomoću njega ne mogu raspoznati razne promjene. Međutim, vrlo je važan kao dodatna metoda pregleda uz mamografiju. Ovo vrijedi posebno kod mlađih žena čije je tkivo u dojkama često još vrlo gusto i stoga se tumori na rendgenskim snimkama teško raspoznaju. Nejasni nalazi mogu se tada razjasniti pomoću ultrazvuka.

Kad se treba podvrgnuti magnetnoj rezonanci?

Na magnetnoj rezonanci vidljivi su tumori, ali ne i mikro ovapnjenja, koja mogu naznačivati predstupanj karcinoma. Stoga ova pretraga, kao i ultrazvuk, dolazi u obzir samo kao dodatna metoda pregleda uz mamografiju. To je nužno kod 10-15 posto pregledanih žena, pogotovo ako su već jednom operirale dojku i imaju ožiljke. Isto vrijedi i u slučaju silikonskih umetaka.

Kad se mora uzeti uzorak tkiva iz dojke?

Nađe li se sumnjiva promjena u dojci, tkivo se mora točno ispitati. Samo se tako može točno utvrditi je li riječ o dobroćudnoj ili zloćudnoj promjeni. Moderna medicina zastupa stav da ni kod jedne žene ne treba napraviti odmah velik zahvat. Najčešće je dovoljan manji ambulantni zahvat, uz lokalnu anesteziju. Postoje različite metode uzimanja uzorka tkiva (biopsije): pomoću tanke igle ili vakuuma. Kod biopsije iglom kroz šupljinu igle vadi se nekoliko stanica. Kod biopsije vakuumom tkivo se privlači potlakom i reže pomoću sićušnog noža koji se nalazi u šupljini igle. Zahvat se provodi pod kontrolom ultrazvuka.

Još neke dijagnostičke metode 

Termografijom se otkriva tumor na osnovi razlike u temperaturi, a svjetlosnom pretragom tkivo dojke prosijava se jakim izvorom svjetla, no obje su metode zasad nedovoljno pouzdane. Istražuje se koliko nuklearna magnetna rezonanca može pomoći kod otkrivanja raka dojke.

Kada treba odmah k liječniku?

U pravilu liječnika treba posjetiti čim se primijete promjene bilo koje vrste na dojkama. Iako se u većini slučajeva utvrdi da je riječ o dobroćudnim ili bezopasnim promjenama, pregled pruža sigurnost i oslobađa od straha.

Alarmantni znakovi

– kad jedna dojka iznenada postane veća od druge

– crvenilo na koži dojke

– djelomično uvučena koža, pogotovo kod podignute ruke u vis

– pojava udubljenja ili izbočina na dojci

– crvene bradavice ili ispuštanje tekućine iz njih

– uvučene bradavice

– natečena nadlaktica

– promjena oblika postojeće kvržice (kvržica može i ne mora biti bolna, najčešće u gornjem, vanjskom dijelu, obično je tvrda, fiksirana uz podlogu ili kožu, osjeća se napetost ili stezanje u dojci, prava bol nije karakteristična za rak)

Kako se rak dojke danas liječi?

Na raspolaganju za liječenje raka dojke danas su operacija, kemoterapija, zračenja i hormonska terapija. U pravilu se tumor odstranjuje i za svaki slučaj dodatno obrađuje lijekovima i zračenjem. Koja će metoda biti najuspješnija, ovisi o pojedinom slučaju i dobi žene. Stoga je izuzetno važno da se za svaku ženu razvije individualna metoda liječenja. Da bi to bilo moguće, potrebni su različiti stručnjaci (ginekolog, internist, specijalist za tumore). Danas se u 80 posto slučajeva dojke mogu operirati bez potpunog odstranjivanja.

Može li se spriječiti?

Zdrav način života slovi općenito kao optimalna preventiva protiv kancerogenih oboljenja. Tu se prije svega ubrajaju prehrana bogata vitaminima i balastnim tvarima, malo masnoće, malo mesa, mnogo tekućine (2-3 litre dnevno), redovito kretanje (3-4 puta tjedno najmanje po 30 minuta). Osim toga, treba izbjegavati prekomjernu težinu, cigarete, alkohol piti samo umjereno (0,2 l vina – 0,3 l piva dnevno) te što više izbjegavati stres i što češće se opuštati.

Dijeta protiv raka

Kad bi vam netko rekao da se dijetom možete sačuvati od raka, vjerojatno ne biste povjerovali. Ali, sve više istraživanja potvrđuje tezu o povezanosti raznovrsne, pravilne prehrane i dugog, zdravog života. Suština ove dijete je da meso, pogotovo crveno, počnete shvaćati kao prilog uz neko glavno jelo od povrća, krumpira i kruha. Jedite najviše jedan obrok govedine, svinjetine ili janjetine dnevno. Porcija mesa ne bi smjela prijeći 80 grama po danu. I svakako izbjegavajte dimljeno i prerađivano meso. Pozor! Ne zaboravite uvrstiti u svoju prehranu proizvode od soje (poput tofu sira) te samu soju jer ona provjereno štiti od raka dojke.

Kako obaviti samopregled

Pregledavajte se poslije menstruacije, od 4. do 11. dana ako vam ciklus traje 27 ili 28 dana. Najbolje je da legnete te desnom rukom pregledavate lijevu dojku. Jagodicama  prstiju laganim kružnim pokretima opipavajte centimetar po centimetar. Ako nešto pronađete, javite se liječniku. Poželjno je pregledavati se svaka dva do tri mjeseca. Počnite oko 25. godine, kako biste upoznali svoje tijelo. Napipate li nešto čega prije nije bilo, ne paničarite, ali javite se liječniku. Među ženama koje su se javile specijalistu zbog kvržica najmanje je slučajeva malignih tumora. Nakon 40. godine trebali biste obavezno raditi redovite samopreglede. 

Pet najčešćih dijagnoza malignih tumora kod žena u Hrvatskoj

1. rak dojke

2. rak debelog crijeva

3. rak rektuma

4. rak tijela maternice

5. rak bronha i pluća