Savjeti za zdravo spavanje

spavanje

Poboljšajte svoje dnevne navike. Kako stvari koje radite tokom dana mogu utjecati na Vaše spavanje ? Bolje spavanje kreće sa pozitivnim dnevnim navikama. Od primjerice vježbanja ili hrane i pića koje konzumirate.

Svakodnevna vježba pomaže pri spavanju

Svakodnevna vježba, osim što poboljšava zdravlje uglavnom olakšava spavanje i samo usnivanje. Ne morate biti profesionalni sportaš da bi vježbanje u velikoj količini utjecalo na Vaš san, dnevno je potrebno od 20 minuta fizičke aktivnosti. Vježbanje se preporuča ili rano ujutro ili kasno popodne. Nikako nemojte vježbati prije spavanja jer vježba stimulira tijelo, što dovodi do povišenja tjelesne temperature a to nije dobro ako želite spavati, jer je smanjena tjelesna temperatura povezana sa spavanjem.

Koristite se svjetlom kako biste namjestili svoj tjelesni sat

Svaki ljudski organizam ima neku vrst unutarnjeg sata koji pomaže pri reguliranju spavanja. Taj sat vrlo je osjetljiv na svjetlo i tamu. Svjetlo govori našem tijelu da počinje aktivna dnevna faza. Kada se ujutro ustanete pokušajte pustiti svjetlo ako nema prirodnog upalite umjetna.

sp [640x480]

Drijemanje može ometati spavanje

Možda su Englezi imali dobru ideju sa tea time-om u popodnevnim satima kada po prirodni stvari lagano postajemo pospani. Neki ljudi si mogu priuštiti kratko popodnevno drijemanje i normalan večernji odlazak na spavanje. Ako imate problema sa večernjim spavanjem svakako izbjegavajte popodnevno drijemanje. Ako baš morate drijemati pokušajte to činiti u ranijim popodnevnim satima i nikako nemojte drijemati duže od pola sata.

Beautiful young woman smiling during sleeping while lying in the bed at home

Alkohol, kava i pušenje

Alkohol smanjuje kvalitetu spavanja. Mnogi ljudi misle da čašica alkohola prije spavanja pomaže kako bi lakše zaspali. Iako ćete možda brže zaspati, alkohol smanjuje kvalitetu spavanja i može dovesti do buđenja tokom noći. Kako biste izbjegli ovaj efekt, klonite se alkohola par sati prije odlaska na spavanje.

Kava. Možda ćete se iznenaditi kada saznate da može stvarati problema sa spavanjem čak i 10-12 sati nakon konzumacije. Ako ste baš veliki ljubitelj kave i ne možete bez nje, nikako ju nemojte više piti nakon ručka, samo ujutro.

Pušenje izaziva problema sa spavanjem na više načina. Nikotin je stimulans koji ometa san.

Stvaranje boljih uvjeta za spavanje

Svoje spavanje možete poboljšati ako napravite par promjena u spavaćoj sobi. Sagledajte svoju spavaću sobu i pokušajte uklonite sve stvari koji Vam ometaju san.
Krevet – da je dovoljno velik? Imate li dovoljno mjesta u krevetu za rastezanje i okretanje? Ako imate i partnera u krevetu vodite računa da oboje imate dovoljno mjesta za nesmetano spavanje. Ako je Vaš problem premalo mjesta pokušajte nabaviti veći krevet.

 

Vaš madrac, jastuk i posteljina. Budite se u grčevima ili sa ukočenim vratom? Možda treba eksperimentirati sa različitim tipovima madraca, jastuka koji pružaju bolju potporu tijelu. Ako je vaš madrac pretvrd možete potražiti pjenasti kako biste poboljšali mekoću. Pokušajte sa svim vrstama jastuka – perjanim, sintetičkim ili sa posebnim jastucima za ljude koji spavaju na leđima, trbuhu ili boku. Uzmite u obzir i posteljinu – rastezljive plahte mogu izazivati neugodu tokom spavanja ili može izazivati osjećaj pretjerane topline. Pokušajte probati sa mekanim, prozračim pamučnim plahtama.

Spavanje je prirodno stanje promijenjenog stanja svijesti (reducirane svijesti), koje se u čovjekovom životu izmjenjuje sa stanjem budnosti. Stadiji spavanja i budnosti pravilno i ciklički se izmjenjuju, tj. predstavljaju jedan od značajnih bioloških ritmova. Općenito, spavanje se opisuje kao stanje relativnog mirovanja organizma, a fiziološki gledano, ono se određuje kao stanje smanjene integracijske funkcije živčanog sustava.

U toku spavanja opća aktivnost je smanjena, što znači da, izostaju reakcije na većinu podražaja iz okoline, smanjena je aktivnosti skeletnih mišića, smanjen je i veći broj vegetativnih funkcija (puls, krvni tlak, tjelesna temperatura, disanje), pri čemu prevladava rad parasimpatikusa, a mijenjaju se biopotecijali mozga. Psihička aktivnost tijekom spavanja također je smanjena i značajno promijenjena. Javlja se u obliku povremenih snova.

Izvor: Wikipedija