Sunčanje u trudnoći

sunčanje

 

Bez obzira da li ste trudni ili ne, izlaganje sunčevim zracima povećava rizik od prijevremenog starenja kože, kao i malignog melanoma kože (rak kože).U slučaju sunčanja u trudnoci postoje i dodatni rizici po zdravlje nerođenog djeteta, na koje trudnice vrlo često zaboravljaju u želji za dobivanjem lijepog preplanulog tena, koji povezuju s ljepšim i zdravijim izgledom. Većina trudnica se prema psiholozima ne osjeća privlačnim, što želi nadoknaditi preplanulim tijelom ne vodeći računa o mogućim posljedicama. Najčešće posljedice sunčanja trudnica, koje navode liječnici, su sledeće:

pregrijavanje tijela trudnice, koje može dovesti do spinalnih malformacija ploda, te se izbjegavaju sve aktivnosti koje dovode do pregrijavanja (terasa, solariji, saune i dr..); 

pregrijavanje treba naročito spriječiti u prvom trimestru trudnoće; 

izlaganje UV zrakama povezuje se i sa smanjenjem koncentracije folne kiseline u krvotoku, pri čemu folna kiselina sprečava pojavu defekata neuralnih tuba, kao što je spina bifida, i stoga je od posebnog značaja u prvom trimestru trudnoće;

koža trudnica je uslijed promijenjenog hormonskog statusa osjetljivija, te može lago doći do pojave alergija, iritacija, osipa, crvenila, kao i opeklina;

može doći i do dehidracije organizma uslijed pretjeranog znojenja i ne uzimanja dovoljno tekućine, što može dovesti do smanjenja količine amnionske tekućine;

tjedna trudnoće se svakih sat vremena amnionska tekućina zamjenjuje s otprilike 200 ml vode prisutne u organizmu, što je onemogućeno u slučaju dehidracije organizma;

može doći do pogoršavanja simptoma hloazme, tj.. “Maske u trudnoći”, koju većina trudnica ima i koja se ispoljava u vidu tamnih mrlja na licu, tj.. čelu, obrazima i nosu.

Postoji još jedna izuzetno česta pojava koja obuhvaća oko 20% populacije, i koja je stalno u porastu uslijed sve veće ozonske rupe. To je alergija na sunce koja je u trudnoći jako izražena usred hipersenzibilnosti kože trudnica. Alergija na sunce zapravo ne predstavlja pravu alergiju, već preosjetljivost kože na sunce. Najčešće počinje javljati u proljeće s prvim sunčanim danima, a sa dolaskom ljeta osjetljivost kože se u najvećem broju slučajeva postupno smanjuje i simptomi postaju blaži. Međutim, u težim slučajevima, simptomi s ponovljenim izlaganjem suncu ne postaju blaži niti nestaju, već se naprotiv javljaju pri svakom ponovnom izlaganju suncu. Simptomi se pojavljuju samo na dijelovima tijela izloženim sunčevim zrakama: na licu, vratu, rukama i nogama. Ovaj problem je učestaliji kod žena, i počinje između 25-te i 35-te godine pa zato trudnice treba posebno obratiti pozornost na mjere zaštite od sunca.Preporučuje se ograničeno izlaganje suncu u razdoblju od 10 sati do 15 sati, kao i obavezno nošenje naočala za sunce, dugih panatlonama, majci s dugim rukavima i šešira sa širokim obodom.

U cilju sprečavanja spomenutih posljedica predlažu se sljedeće mjere:

izbjegavanje sunčanja i solarija, kao i provođenje vremena u hladu;

unos većih količina tekućine, kako bi se spriječila eventualna dehidracija organizma;  

nošenje šešira sa velikim obodom u cilju zaštite lica, ramena i dekoltea, kao i sprječavanja pretjeranog zagrijavanja tijela, obavezno nošenje naočala za sunce

izbjegavanje izlasaka na sunce u periodu od 10 do 15h, kada su sunčeve zrake najintenzivniji;

korištenje krema i losiona sa zaštitnim faktorom (SPF najmanje 15), koji vam pruža visoki faktor zaštite i od UVA i od UVB zraka.Trudnicama se preporučuju prirodni preparati, koji sadrže najvalitetnije biljne sirovine, odnosno biljna ulja (maslonovo, bademovo, jojoba ulje i dr..) I ekstrakte (ekstrakti kamilice, nevena, aloe i dr..),

Važno je da preparati ne sadrže mineralna ulja, umjetne boje i mirise, parabene koji mogu dodatno iritirati kožu kao i začepiti pore i spriječiti djelovanje aktivnih sastojaka.